Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Pred vama se nalazi Pojmovnik koji sadrži 58 interpretacija fenomena LGBT kulture iz 23 perspektive. Kulturu, koju vezujemo za ovaj Pojmovnik, shvaćamo semiotički, na tragu Clifforda Geertza, kao mrežu značenja u koju smo upleteni_e, kao međusobno isprepleteni sistem znakova koji je podložan različitim tumačenjima. Kao takva, ona nije moć - nešto što kauzalno određuje društvene događaje, ponašanja, institucije ili procese, kultura je kontekst unutar kojeg se društveni događaji, ponašanja, institucije ili procesi mogu pojmljivo (pojmovima) podrobno opisivati. Semiotički pristup kulturi smo odabrali jer se kroz njega najbolje može ući u pojmovni svijet u kome LGBT osobe, događaji i artefakti egzistiraju, kako bismo, u krajnje proširenom smislu te riječi, razgovarali sa njima. Rijetko koji mainstream, bilo da je riječ o akademskom, politič- kom, umjetničkom, kulturnom ili aktivističkom, uvažava postojanje i omogućava značajniju vidljivost Različitosti. Kroz istraživanja stanja, na primjer - LGBT prava, suočavate se sa činjenicom da u bosanskohercegovačkom društvu vlada poražavajuće nepoznavanje ove teme. Postojanje lezbejki i gejeva je svedeno na seksualni čin, pa im se u tom obimu trebaju zagarantovati i prava da mogu da rade šta hoće u svoja četiri zida. Biseksualne osobe su neodlučne i trenutno se nalaze u toj fazi – ili su heteroseksualne i žele samo malo da eksperimentišu, ili se radi o gejevima i lezbejkama koje nisu u stanju da sebi priznaju svoju homoseksualnost. Transrodne i transeksualne osobe su u potpunosti gurnute na marginu, i često se svode na trandže ili seksualne radnice. Sve ovo je samo vrh stereotipnog brijega sa kakvim se LGBT osobe susreću svakodnevno. Razvoj LGBT studija, krajem 20. vijeka, i aktivizma, dosta ranije, preusmjerio je analitičko interesovanje s politika binarnih identiteta i kultura na tzv. queer identitete i kulturu, koja prekoračuje granice, predstavljajući otpor režimu normalnog, kako to označava Michael Warner. Iako je još polovinom 20. vijeka otvoreno mjesta za Druge, proces prevrednovanja kulturnih vrijednosti falocentrizma još uvijek intenzivno traje. Ovaj Pojmovnik prati taj trag i skreće pažnju na dešavanja u BiH i regiji, te pokušava da sumira neke od ključnih tema koje se tiču LGBT postojanja. Po prvi put u Bosni i Hercegovini, a i šire, nastaje jedna vrsta hrestomatije, zbornika u kojem se ključni termini predstavljaju u znatno obimnijem obliku nego što smo navikli na to. Autorice i autori iz Bosne i Hercegovine, ali i saradnici i saradnice iz Srbije i Hrvatske, njih dvadeset troje ukupno, dali su svoj doprinos radeći na 58 pojmova. Pokazali su usku vezu aktivizma, prava i potrebe za vidljivošću u svim oblastima, od umjetnosti i jezika, preko medicine i religije, pa sve do politike, književnosti i filozofije. Naravno, svjesni smo ograničenosti ovog zbornika, te on nikako nema namjeru da bude percipiran kao sveobuhvatan. Termini poput sporta, ekologije ili pogledi nekih prirodnih nauka na pitanja vezana za LGBT teme ostala su neobrađena. Nadamo se da će čitatelji_ce biti inspirisani ovim Pojmovnikom da sami tragaju za terminima/pojavama koje bi mogle biti obrađene u nekim budućim sličnim poduhvatima. Na kraju, zahvaljujemo se svim autoricama i autorima koji su dali veliki doprinos i bez čijeg rada danas ne bismo imali ovaj pregled LGBT kulture. Riječi zahvalnosti dugujemo i Danijeli Majostorović i Husi Oručević na ohrabrujućim predgovorima, Dalili Mirović na značajnom doprinosu u jezičkom ujednačavanju i uređivanju tekstova, Feđi Bobi- ću na zanimljivom dizajnerskom rješenju, te naravno Mireli Grünther Đečević i Ameli Sejmović iz Fondacije Heinrich Böll – Ured u Bosni i Hercegovini, koje su od samog početka podržale ovaj projekat. Drage_i čitateljice_i, nadamo se vašim komentarima i kritikama!

Language and Literature Studies --- Gender Studies --- Sociology

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Iskustvo bivanja ženom je u istorijskom smislu bilo iskustvo bivanja drugošću – u odnosu na normativna značenja koja postulira i nameće društveno-politički poredak različitih epoha. Od antičkog perioda za žene je bio rezervisan ojkos a za muškarce polis, dok je u srednjovjekovnom poretku tzv. troslojna staleška struktura žene zapravo posmatrala kao četvrti stalež, a do radikalne promjene nije došlo ni u epohi moderne, koja nastaje kao tzv. slobodni savez slobodnih građana – braće, koji, kako suptilno elaborira Kerol Pejtman u polnom ugovoru, zbacuju sa vlasti monarha – patrijarhalnog oca. Društveni medijator muškog auctoritas-a predstavljali su: borba, rat, nasilje, kao i različiti arhetipološki diskursi. Iako se često navodi da su u nekim tzv. prvobitnim zajednicama postojala mikrodruštva matrijarhata, kasnija istraživanja ukazuju da nije riječ o nikakvoj vlasti žena, već o pukom lingvističkom konstruktu u kojem se srodstvo računalo po majčinoj liniji, a majčin brat – ujak, bio je moćna figura u tom lancu, čime se pak ne negira da su u pojedinim zajednicama ranih perioda žene imale bolji položaj – npr. kontrolisale su svoj rad i raspodjelu, i postojali su tzv. oblici disperzije vlasti.

History --- Gender Studies --- Sociology --- Recent History (1900 till today) --- Social development --- Nationalism Studies --- 19th Century

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Publikacija “Mapa ženskih prava u Bosni i Hercegovini” nastala je u okviru projekta “Unapređenje ženskih prava kroz jačanje Ženske mreže BiH” koji cilja na osnaživanje djelovanja Ženske mreže BiH, a koji provode Fondacija CURE i Sarajevski otvoreni centar, uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Norveške. Ženska mreža BiH je neformalna grupa organizacija civilnog društva i pojedinki koje zastupaju i bave se ženskim pravima i podsticanjem rodne ravnopravnosti.

Social Sciences --- Gender Studies --- Law, Constitution, Jurisprudence --- Civil Law --- Human Rights and Humanitarian Law --- Sociology

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

This volume is the second o f a collection of critical essays on Eastern European women’s literature after the fall of the communist regime. The first volume, Rewriting Histories, published last year, focuses on the need to retrieve personal perceptions of the history of women’s experiences under communism and tries to bridge the gap between a now and a then whose memory is still felt as traumatic. The essays in the current volume, whilst still deeply marked by this historical dimension, open up the perspective to a wider variety of issues by focusing more on representations of body-related experiences. A special emphasis is placed on the body as a site of knowledge-formation and of liberation from and resistance to patriarchal norm in its relation to communism. A characteristic of most essays is their focus on local interpretations and close readings, whilst theory is given comparatively less weight. The lack of an Eastern European-specific feminist theory and the rather indiscriminate borrowing of theories coming from Western Europe and the United States, which often did not match realities in the region, was the cause of much lament for feminism in Eastern Europe in the early post-communist years. More recently, as these essays suggest, attention to the local, to the mechanisms of texts in their relationships with contexts and an urge to historicise experience seem to have left the older propensity for theoretical discourse behind.The essays in this volume examine this local dimension through focusing on embodied knowledge production and representations of the female self in a comparative perspective, which reads contemporary experience against the background of the still present traumatic memory of the communist regime. Whilst trauma must be overcome so that historical evolution may be possible, such evolution cannot take place unless the negative experiences of the communist years are articulated and owned.

Social Sciences --- Language and Literature Studies --- Gender Studies --- Studies of Literature --- Sociology

Choose an application

• Reference Manager
• EndNote
• RefWorks (Direct export to RefWorks)

Rodne studije, kao interdisciplinarno područje istraživanja, dio su univerzitetskih kurikuluma u svijetu, a feminizam je postao važna paradigma akademskih rasprava. Situacija u Bosni i Hercegovini bitno je drugačija te, iako su stvorene neke pretpostavke za institucionalizaciju rodnih studija, obrazovni i naučnoistraživački procesi i dalje o(p)staju kao mjesto održavanja patrijarhalnog sistema. Naime, za institucionalizaciju rodnih studija važna su dva međusobno povezana segmenta. Prvi segment se odnosi na pokretanje naučnih časopisa i instituta iz oblasti rodnih studija. Drugi se odnosi na prisustvo sadržaja iz ovih oblasti u nastavnim planovima i programima na svim nivoima obrazovanja. S jedne strane, u oba segmenta možemo pratiti kontinuitet institucionalizacije u neformalnom sektoru, gdje nevladine organizacije radi daljeg aktivističkog djelovanja nužno preuzimaju teret obrazovnog i naučnoistraživačkog rada. Ovu tezu, na primjer, potvrđuju programi neformalnog obrazovanja iz rodnih/ženskih/feminističkih studija, kao i istraživanja i bogata izdavačka produkcija nekih nevladinih organizacija. S druge strane, u formalnom sektoru koji je za proces institucionalizacije u suštini ključni, može se pratiti diskontinuitet organizacijskih formi rodnih studija, pasivnost na višim nivoima i njegova ovisnost o individualnim naporima nastavnog kadra. Ovu tezu potvrđuje, na primjer, činjenica da značaj aktivnosti na organiziranju programa rodnih studija na II i III ciklusu pri Centru za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu nije prepoznat. Ipak, na nekim bh. fakultetima nastavni planovi obuhvataju i obavezne ili izborne nastavne predmete iz oblasti rodnih studija.

Politics / Political Sciences --- Politics --- History --- Social Sciences --- Gender Studies --- Education --- Law, Constitution, Jurisprudence --- Human Rights and Humanitarian Law --- Civil Society --- History of ideas --- Gender history --- Social development --- Studies in violence and power